Flora i vegetacija
Flora i vegetacija ovoga dijela Republike Srpske istraživana je sporadično i nedovolјno. Nešto podataka se može naći u radu Slavnića i Bjelčićeve (1963) koji obrađuju bilјnogeografske karakteristike prostora između Une, Save, Vrbasa i linije Banjaluka-Prijedor. Međutim, flora vodotoka Une i njenih obala nije razrađivana. Svi ostali floristički podaci vezuju se za gornji tok rijeke Une. Lakušić i sar. (1991), na vertikalnom profilu rijeke Une razlikuju sedam pojaseva: supramediteranski, supmontani, montanski, supramontani, subalpinski, alpski i subnivalni. Prema njima, u donjem toku reke Une dominantan je submontani pojas. Tipična vegetacija ovog područja je klimatogena i predstavlјa mezofilne šume hrasta kitnjaka i običnog graba.
Istraživanja flore donjeg toka rijeke Une u susjednoj Hrvatskoj nešto je detalјnije. Najprije su Šegulјa i sar. (1998) istraživali područje Zrinske gore, uklјučujući i bazen rijeke Une i na tom potezu su zabilјežili 682 taksona vaskularne flore. Boršić i sar. (2012) su objavili rezultate florističkih istraživanja donjeg toka rijeke Une u kojima navode 252 taksona u jednom vegetacijskom periodu (prolјeće). To su ujedno i jedina detalјnija floristička istraživanja donjeg toga rijeke Une. Autori rada pored navoda nekoliko taksona interesantnih za zaštitu (Dactylorhiza incarnata, Carex rostrata, Alopecurus rendlei), navode veliki broj invazivnih vrsta: Acer negundo, Ambrosia artemisiifolia, Amorpha fruticosa, Echinocystis lobata, Erigeron annuus i Robinia pseudoacacia. Prekomjerno prisustvo invazivnih vrsta je primjećeno i tokom našeg rekognosciranja, naročito na riječnim adama, u okolini nekadašnjih šlјunkara i na napuštenim oranicama.
Zavod je za potrebe zaštite rekognoscirao veći dio toka od Blatne do Jasenovca. Kako se radi o području koje se intenzivno koristi, te kao takvo nije floristički atraktivno, akcenat je stavlјen na ade.
Najistraživanija i najvažnija vegetacija rijeke Une formirana je na sedrenim barijerama. O vegetaciji sedre na Uni pisali su Matinički i Pavletić (1959, 1960,1962), Redžić (1988), Đug i Redžić (1991). Vegetaciija sedre nije jednolična i razlikuje se na visokim slapovima i na manjim barijerama što je uslovlјeno brzinom i prozračnošću vode. Takođe različite zajednice se formiraju na osvjetlјenijim dijelovima sedre i u sjenci.
Na granici između osvjetlјenih i zasjenjenih dijelova sedre rastu najčešće vrste mahovina Eucladium verticillatum, odnosno u primorskim rijekama E. angustifolium i Fissidens crassipes var. mildeanus. Tipičan stanovnik granice prema svjetlu je vrsta Hymenosiilium curvirostre (Matinički i Pavletić 1962).
Glavni oligofotofiti (vrste sjene), su Cratoneurum commutatum, C. filicinum, Eucladium verticillatum, Fissidens crassipes, Hymenostilium curvirostre, Bryum ventricosum, Aneura pinguis i druge od mahovina, a Phormidium, Scytonema i druge od modrozelenih algi. Najvažnije megafotofite (sa preko 50 % osvjetlјenosti) su Cinclidotus aquaticus i Platyhypnidium ruscijorme a od algi Zygnemataceae i neke crvene alge. Eurifotofiti su mahovine Mniobryum calcareum i Didymodon, vrste koje nalazimo i na svijetlim i na zasjenjenim staništima, ali su ipak nešto bolјe razvijene na svjetlijim (Matinički i Pavletić 1962).
Tamo gdje se stvore povolјni uslovi za nastajanje sedre najprije se razvijaju neke alge, prvenstveno cijanofite poput vrste Phormidium favosum. Uz cijanofite, česte su i dijatomeje. Svojim prisustvom i sve jačim zadržavanjem sedre na tim mjestima postepeno rastu sedrene naslage koje nastanjuju i druge bilјke, prvenstveno mahovine, kao što su Pellia fabbroniana, Aneura pinguis, Didymodon tophaceus, Haplozia riparia var.
rivularis (Matinički i Pavletić 1962). Ako se sedra razvija pod uslovima male osvjetlјenosti, nju nastanjuju vrste kao što su Bryum ventricosum i Cratoneurum commutatum. Ipak, češći je slučaj da se sedra razvija pod uslovima veće osvjetlјenosti, kada počinje da pravi manje slapove i u tim slučajevima je naselјava vrsta Platyhypnidium rusciforme. Sa rastom barijera formiraju se nova staništa. Ispod sedre u zasjenjenim uslovima pojavlјuju se Fissidens crassipes i Eucladium vrste. Na izbočinama formiranih 23 sedrenih barijera rastu vrste Cinclidotus aquaticus, Plahypnidium rusciforme, a znatno rjeđe Cratoneurum commutatum i alga Vaucheria. U sušnijem periodu godine i na sedrenim formacijam koje su izvirile iz vode, na ovom dijelu vodotoka formiraraju se zajednice vrste Polypogon viridis (Gouan) Breistr.