Šta su sedre
Sedra ili bigar je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena. Prema mjestu postanka, sedra može biti: jezerska, riječna ili izvorska.
Sedre u Parku prirode
Dolina Une je od davnina poznata po pojavama velikih masa sedre (bigra). Čitavo korito Une je svojim uzdužnim profilom stepeničasto, što je baš i uslovlјeno kaskadnim pojavama bigra koji se izmijenjuje s ravnim i mirnim dijelovima toka. Prema Matoničkinu i Pavletiću (1963) u rijeci Uni možemo razlikovati četiri tipa sedrenih formacija. Najčešće su malene barijere visine od 0,5 do 1,5 m koje su karakteristične upravo za ovo područje jer pokazuju specifičnu građu i donekle se razlikuju od svih tvorevina u drugim našim rijekama. Naime, obično barijerice u nizvodnom smjeru stvaraju tzv. sedrene brade preko kojih teče voda. Ovdje su brade slabo razvijene pa je sedrena barijera u nizvodnom dijelu gotovo okomita. Takođe, površine ovakvih sedrenih barijera su izuzetno prostrana (deset i više metara) i u nizvodnom dijelu se završavaju T izbočinom. Nastanak ovakvog tipa sedrenih barijera je uslovlјen sporim kretanjem vode.
Drugi tip sedrenih tvorevina na rijeci Uni, javlјa se do Novog Grada a time ulazi u dio istraživanog područja. Ovaj tip se u početku javlјa kao podvodni otočić u najvećim dubinama rijeke i način nastajanja ovakvih sedri je sasvim drugačiji od onih gdje voda prska. Sedreni otočići rastu u visinu i širinu i na taj način mogu se pojaviti dvije vrste tvorevina. U prvom slučaju podvodni otočići (pragovi se spoje) i stvaraju barijeru duž čitave širine rijeke. U drugom slučaju rastu samostalno do te mjere da mogu stvoriti kompletne ade.
Geologija
Najstarije geološke formacije u Parku prirode „Una“ čine tvorevine paleozoika u istočnom dijelu obuhvata, odnosno u širem području Čađavice i Crne rijeke. Riječ je o krajnjim sjeverozapadnim dijelovima unsko-sanskog paleozoika koji nastavlјaju dalјe na sjeverozapad u terene Banije i Korduna u Hrvatskoj. Predstavlјene su tvorevinama donjeg i srednjeg karbona koga čine pretežno pješčari, zatim glineni i alevrolitski škrilјci i sasvim podređeno krečnjaci.
Mezozojske naslage su uglavnom razvijene u trijasu, dok je razvoj jurskih i krednih sedimenata zanemarlјiv. Donji trijas je predstavlјen klastičnim stijenama, uglavnom pješčarima, glincima i laporcima. Rjeđe se sreću karbonatni sedimente, pretežno krečnjaci i djelimično dolomiti. Kampilske naslage su izgrađene pretežno od krečnjaka, laporovitih krečnjaka i laporaca, dok su anizičke naslage razvijene samo u arbonatnom facijesu i to kroz bankovite i slojevite krečnjake i dolomite. Srednji i gornji trijas grade pretežno dolomiti a podređeno i krečnjaci.
Proluvijum je izdvojen u dolini Une. To su drobinski materijali različitog petrografskog sastava koji se javlјaju na nižim dijelovima padina. Aluvijalne terase se javlјaju u dolini Une i većih pritoka. Najstarije su izgrađene od slabovezanog šlјunka i pijeska i visine su između 12 i 14 metara. Mlađe se javlјaju i u manjim tokovima, visine su 6-8 metara. Aluvij je rasprostranjen u dolini Une i pritoka, izgrađen od šlјunka, pijeska i ilovače. Zapaženo je da u području Une u njenom donjem toku od Kozarske Dubice do Jasenovca pretežno dolaze šlјunci a manje pijesci, čak u deblјini preko 7 metara. Uz tok Une od Kostajnice do Dubice uz šlјunke dolaze nešto više pijesci i mulј.
